Današnji dan u prošlosti

19.10.

- 1874. Ban Ivan Mažuranić svečano je otvorio Zagrebačko
sveučilište s tri fakulteta. Prvim rektorom imenovan je Matija Mesić
koji je rekao da se "ta narodna svjetiljka više nikada neće ugasiti."
Već prve godine na visokoškolski studij upisalo se 270 slušatelja, među
kojima 167 pravnika, 81 bogoslov i 22 polaznika filozofije.

- 1977. po prvi puta concorde sletio u New York

- 1745. preminuo irski književnik Jonathan Swift

NIKOLA TESLA PRIJAVIO SVOJE PRVE PRONALASKE

20. listopada - Blistav uspon velikana svjetske znanosti Nikole Tesle počeo je 20. listopada 1887. u Sjedinjenim Američkim Državama, kad je u New Yorku prijavio svoje prve pronalaske i patentirao ih. Bio je to početak revolucije u elektrotehnici.

Zaštitu na sedam osnovnih patenata Tesla je dobio iduće, 1888. godine. Njima je taj velik pronalazač zaštitio otkriće obrnutog magnetskog polja, otkriće višefazne izmjenične struje, pronalazak asinkronog motora, način izrade višefaznih motora, generatora i transformatora. Upravo pronalazak asinkronog motora prvo je veliko Teslino djelo koje mu je, iako sa zakašnjenjem, donijelo svjetsku slavu. Uslijedila je njegova borba za uvođenje izmjeničnih struja te je 1896. izgrađena prva električna centrala izmjenične struje. Tesla je idućih godina postao znanstvenik svjetska glasa. Gotovo svake godine prijavljivao je nove patente, tako da ih je ukupno bilo više stotina.




ZAVRŠEN DUGI MARŠ

20. listopada - Godinu dana nakon početka Dugog marša, četiri tisuće preživjelih pripadnika kineske Crvene armije na čelu s Mao Ze Dongom stiglo je 20. listopada 1935. u provinciju Shensi na sjeverozapadu Kine. Bio je to veliki podvig, dotad nepoznat u povijesti ratovanja. U epskom bjegu pred vojskom Čang Kai Sheka kineski komunisti prešli su više od 10 tisuća kilometara.

Još od 1927. u Kini je trajao građanski rat između komunističkih i nacionalističkih snaga. Čang Kaj Šek je između 1930. i 1934. pokrenuo pet velikih ofenziva na Sovjetsku Republiku Kinu, uspostavljenu u provinciji Kiangsi. Pod vodstvom Mao Ze Donga komunisti su gerilskom taktikom uspješno odbili prve četiri ofenzive, ali u petoj, za koju je Chang Kai Shek sakupio 700 tisuća vojnika i sagradio utvrde oko komunističkih baza, Mao je smijenjen s vodećeg partijskog položaja. U opsadi ubijene su ili pomrle od gladi tisuće seljaka. Novo komunističko vodstvo upotrijebilo je konvencionalnu taktiku, što je prouzročilo velike gubitke Crvene armije. Pred neizbježnim porazom komunisti su se u listopadu 1934. probili iz obruča i počeli povlačenje, takozvani "Dugi marš". Njihove su snage u početku brojale 86 tisuća vojnika, 15 tisuća neborbenog osoblja i 35 žena. Kolona se protezala gotovo stotinu kilometara. Prva katastrofa dogodila se već idućega mjeseca kada je ta grupacija naišla na Čang Kaj Šekovu blokadu na rijeci Hsiang. U frontalnom jurišu izgubljeno je 50 tisuća osoba. Nakon tog debakla Mao je opet počeo preuzimati vodstvo, primjenjujući gerilsku taktiku i izbjegavajući izravne sukobe. Snage su podijeljene u nekoliko kolona, kako bi se zbunio neprijatelj. Cilj je bila sjeverozapadna Kina, gdje su se komunisti trebali boriti protiv japanskih osvajača, kako bi stekli poštovanje kineskih masa. Trpeći glad i bombardiranja te uz gotovo svakodnevne borbe komunisti su prešli 24 rijeke i 18 planinskih lanaca. Bio je to najduži marš u povijesti ratovanja, a Mao Ze Dongov pokret njime je stekao veliki ugled među Kinezima. Tisuće su ih se pridružile kineskoj Crvenoj armiji u Jenanskim pećinama. Nakon desetljeća borbe protiv Japanaca građanski se rat nastavio i 1945. Naposljetku je Čang Kaj Šek poražen, a Mao Ze Dong je proglasio Narodnu Republiku Kinu na čijem je čelu bio sve do svoje smrti 1976.

preminuo Viktor Kovačić
Viktor Kovačić rodio se 28. srpnja 1874. godine u Ločendolu kraj Rogaške
Slatine u Sloveniji, a djetinjstvo je proveo u Humu na Sutli. Rano
ostaje bez roditelja, a brigu o njemu preuzima skrbnik koji ga šalje na
školovanje u[b] Graz[/b] gdje završava obrtnu školu. U[b] Zagreb[/b]
se vraća 1891. godine i prvo radi na nekoliko zgrada s arhitektom
Vajdmanom, a kasnije prelazi u Obrtnu školu koju je vodio Herman Bolle.
Zahvaljujući Bolleovoj preporuci u [b]Beču [/b]upisuje [b]Specijalnu školu za arhitekturu[/b] kod predstavnika modernizma Otta Wagnera. Po povratku u Zagreb 1899. godine priklanja se grupi umjetnika koja se okuplja oko [b]Vlahe Bukovca[/b]
i zagovara da moderna arhitektura odgovara suvremenim potrebama uz
uvažavanje tradicije. Smatra nužnim raspisivanje javnog natječaja za
važnije gradnje na kojima i sam sudjeluje i osvaja prve nagrade za
Tomislavov trg, regulaciju Kaptola i Rokovo groblje. Godine 1910.
osvaja prvu nagradu za gradnju crkve Sv. Blaža s betonskom kupolom na
čiju su izvedbu mnogi gledali s nevjericom. Da bi pokazao koliko je
siguran u svoj projekt i proračun kupole, u trenutku skidanja
podupirača presjedio je cijelu noć ispod kupole. Od 1920. godine radi
kao sveučilišni pedavač, a od 1922. godine kao redoviti profesor na
Višoj tehničkoj školi u Zagrebu. Nakon uspješno završene izgradnje
crkve Sv. Blaža, 1923. godine projektira Zagrebačku burzu čije
dovršenje nažalost nije doživio. Umro je 21. listopada 1924. godine u
Zagrebu. Zahvaljujući njegovoj supruzi Tereziji u Masarykovoj ulici u
izvornom obliku sačuvan je njihov mansardni stan koji je Kovačić
projektirao za sebe. Godine 1953. stan je[b] darovan gradu Zagrebu[/b], gdje [b]Muzej grada Zagreba[/b] uređuje zbirku i 1994. godine otvara za javnost.
.
1858. Ples Can-Can prvi puta izveden u Parizu


1805. Preminuo Horatio Nelson Britanski pomorac i admiral

1790. Rođen Alphonse de Lamartine Francuski književnik i političar

DRAŽEN PETROVIĆ

Rođen: 22. listopada 1964. u Šibeniku
Poginuo: 7. lipnja 1993. pokraj Ingolstadta

U teškoj prometnoj nesreći pokraj bavarskog grada Ingolstadta 7. lipnja 1993. godine poginuo je hrvatski košarkaški reprezentativac, jedan od najboljih svjetskih košarkaša Dražen Petrović.
Bila je to šokantna vijest za tisuće ljudi, sportaša i sportskih zaljubljenika diljem svijeta, jednako u Europi i Sjedinjenim Državama, gdje ga i danas mnogi smatraju najvećim europskim košarkašem u povijesti. Ingolstadska policija objavila je priopćenje u kojem objašnjava tragične okolnosti pod kojima se dogodila nesreća. Toga popodneva po kišnoj i skliskoj autocesti kamion-tegljač njemačkih registarskih oznaka pokušavao je izbjeći nalet na osobni automobil u svojem traku. Vozač tegljača izgubio je kontrolu nad vozilom koje je probilo zaštitnu ogradu na sredini autoceste i prepriječilo se preko sva tri traka suprotnog smijera. U tom je trenutku iz pravca Frankfurta velikom brzinom dojurio Golf i udario u tegljač. Na mjestu nesreće poginuo je Dražen Petrović, a vozačica Golfa, njemačka manekenka, te druga suputnica, turska košarkašica teško su ozlijeđene.

23. listopad 2007.

Rođen-Alfred Nobel,Švedski izumitelj


1847.Hrvatski postao službeni jezik

[quote:058c="ribafish"]23. listopad 2007.

Rođen-Alfred Nobel,Švedski izumitelj


1847.Hrvatski postao službeni jezik[/quote]


23. listopada - Nakon Drugog svjetskog rata bivša Kraljevina Mađarska potpala je pod Sovjetski Savez i prisilno postala članicom istočnog bloka. Na prvim poslijeratnim slobodnim izborima pobijedila je, doduše, Stranka malih posjednika, ali je 1948. uspostavljena staljinistička diktatura, koju vodi vođa Mađarske komunističke radničke partije Matyas Rakosy.

JAMES COOK - POMORSKI ISTRAŽIVAČ
Rođen: 27. listopada 1728. u Martenu, u Yorkshireu
Poginuo: 14. veljače 1779. na Havajima

James Cook, koji se rodio 27. listopada 1728. u Martenu, u Yorkshireu, bio je najpoznatiji engleski pomorski istraživač i jedan od najvećih istraživača u povijesti pomorstva. Već se od rane mladosti posvećuje pomorstvu i sudjeluje u znanstvenim ekspedicijama.
Kasnije sam poduzima i vodi tri velike ekspedicije. Potaknut željom da pronađe veliki južni kontinent Terra australis, isplovljava 1768. sa skupinom znanstvenika i stiže na Tahiti gdje obavljaju astronomska istraživanja. Zatim oplovljuje Novi Zeland obavljajući geografska i hidrografska mjerenja. Ispravlja mišljenje da je Novi Zeland jedan otok, utvrđuje njegov točan položaj i otkriva istočnu obalu Australije.
Kratko se vrijeme zadržao u domovini i odmah kreće u drugu ekspediciju u potrazi za južnim kontinentom. Prolazi pokraj Rta dobre nade, prelazi južni polarni krug, ali nigdje ne nailazi na kopno. Na tom je putovanju prvi oplovio Zemlju, od zapada prema istoku, i utvrdio da je Antarktik opkoljen Ledenim oceanom.
Treće je putovanje James Cook poduzeo kako bi pronašao sjeveroistočni prolaz, tj. sjeverni put između Atlantskog i Tihog oceana. Putujući, naišao je na najveću otočnu skupinu na tom području - Havajsko otočje. Do krajnjeg sjevera nije mogao stići zbog velikih santi leda. Vratio se na Havaje, gdje je 14. veljače 1779., prilikom jednog od sukoba s domorocima, poginuo. Ekspedicija je pokušala proći sjeverni prolaz, ali je putovanje završila na obalama Kanade, nedaleko od Aljaske i Kamčatke, te se vratila u Englesku.
U opisivanju svega što je vidio i čuo Cook je bio tako točan da ga je rijetko tko nadmašio. Za sobom je ostavio najtrajniji spomenik svoga postojanja - preciznu kartu Tihog oceana. A kako bi se posve shvatila Cookova hrabrost, potrebno se sjetiti da brodovi kojima je u nekoliko navrata oplovio svijet nisu bili veći od 330 do 460 tona.



-------------------------

POHOD NA RIM

28. listopada - U listopadu 1922. došlo je do tragikomične farse u povijesti Italije, poznate pod nazivom Pohod na Rim, kojim su se fašisti pod vodstvom Benita Mussolinija dokopali vlasti. Počelo je, naravno, mnogo prije, poslije Prvoga svjetskog rata kada je Italija proživljavala ozbiljnu gospodarsku i političku krizu.
Građanstvo i krupni latifundisti, bojeći se revolucije, pomažu fašistički pokret što ga je 1919. osnovao bivši učitelj i otpadnik Socijalističke stranke Benito Mussolini. Uskoro se fašistički udarni odredi nameću talijanskom narodu, koristeći se najgrubljom silom, uvodeći u politički život metode nasilja, batinanja i mučkih ubojstava.
Tadašnja vlada i kralj Viktor Emanuel pasivno promatraju rast fašističkog pokreta, iako su u svakom trenutku bili u stanju uz pomoć vojske spriječiti divljanje Musolinijevih crnokošuljaša.
U takvim okolnostima Mussolini ne oklijeva. On zamišlja i ostvaruje pohod fašista na Rim ne bi li se dokopao vlasti. S kongresa fašističke stranke, održanog u Napulju, u pohod na glavni talijanski grad 28. listopada 1922. krenulo je 60.000 crnokošuljaša.
Naoružana vatrenim oružjem, ta se rulja sve više približavala Rimu. Iako je vlada pokazivala spremnost za rastjerivanjem fašista, kralj, ohrabren blagonakonim držanjem najbogatijeg građanskog sloja, primio je Mussolinija i povjerio mu mandat za sastav vlade.
Bio je to ustvari državni udar koji je za dugo na čelo Italije doveo Benita Mussolinija. Odmah nakon dolaska na vlast Mussolini je pokazao svoje pravo lice. Najprije se metodom političkog terora krvavo obračunao s radništvom, posebno s komunistima. Poslije mučkog ubojstva generalnog tajnika Socijalističke stranke Giacoma Mateotia, Mussolini 1925. skida lažnu demokratsku masku, koja se očitovala u koaliciji s desnim građanskim strankama, i uvodi osobnu diktaturu.
U njegove ruke dolaze glavna ministarstva, među kojima je važno Ministarstvo rata, zrakoplovstva i mornarice. Ugušivši otpor u zemlji, Mussolini se okreće međunarodnoj politici, primjenjujući najagresivnije imperijalističke metode.
Ali 1943. godine fašistički se režim, zbog uzastopnih neuspjeha u ratu i općeg nezadovoljstva stanovništva, naprosto raspao, ostavivši za sobom krvave tragove u Italiji i zemljama na koje se okomio.

Na današnji dan 1918. Hrvatska je prekinula sve odnose s habsburškom krunom.

PETAR ILJIČ ČAJKOVSKI

Rođen: 7. svibnja 1840. u Kamsko-Votkinsku
Umro: 6. studenoga 1893. u Petrogradu

U Petrogradu je 6. studenoga 1893. umro od kolere slavni ruski skladatelj Petar Iljič Čajkovski. Ostavio je bogat opus danas glasovitih opera, baleta, simfonija, komornih djela.

Čajkovski je rođen 7. svibnja 1840. u uralskom mjestašcu Kamsko-Votkinsku, gdje se od djetinjstva nadahnjivao izvorima lijepe ruske narodne glazbe. Nezainteresiran za činovnički poziv, koji su mu namijenili roditelji, u dvadeset drugoj godini postaje učenik Antona Rubinštajna na petrogradskom konzervatoriju, a zatim predavač u Moskvi.

Čajkovski nije bio sretan čovjek. Bio je rastrzan između intimnih razočaranja i bolesne osjetljivosti. U operama Pikova dama i Evgenij Onjegin nastojao je ocrtati psihološke sukobe i opisati tragedije koje u intimnom životu pojedinca uzrokuje nesmiljenost sudbine. I upravo su zbog toga i današnjem gledatelju bliske.

Baleti Labuđe jezero, Trnoružica i Ščelkunčik puni su ljupkosti i draži, lagane melodike, gibljiva ritma i savršene instrumentacije. Pružaju mogućnost izvanredno velike plesačke virtuoznosti pa je vjerojatno i to razlog što ne silaze s pozornice.
Narušena zdravlja, iscrpljen od naporna rada, Čajkovski je odlazio na putovanja po Europi, gdje se upoznao s novim glazbenim dostignućima.
U svakoj od njegovih simfonija izražena je tragična čovjekova borba sa sudbinom pred kojom nema spasa. Motivi neminovnog usuda očituju se u četvrtoj i petoj simfoniji, dok je u šestoj, patetičnoj, ocrtao tragiku svojega nesretnog života: neodoljivu čežnju za smirenjem i srećom, dramski sukob sa životnom zbiljom, topao lirski osjećaj i neispunjene nade.